ITALIJA
OSHO MIASTO, Institut za meditaciju i duhovni razvoj je najveći Osho centar u Italiji. Smješten je na jednoj veoma mirnoj lokaciji u divnoj i netaknutoj prirodi Montanjole Senese u Toskani, u blizini grada Siene. Osobe koje dolaze u Osho Miasto centar su obično privučene željom da iskuse i prodube rad na Osho meditacijama i da učestvuju u velikom broju programa.
Osho grupni programi bazirani na individualnom rastu, tjelesnoj svjesnosti, umjetnosti, iscjeljenju i meditaciji su postali poznati širom svijeta ne samo po svojoj profesionalnosti i kompetenciji iskusnih voditelja već i po dubokoj tišini, unutrašnjem skladu i slavlju koje se ostvaruje okupljanjem oko Majstora.
Sve aktivnosti su usmjerene na Oshov rad koji ostvaruje lični unutrašnji sklad, svjesnost i slavlje.
OSHO Miasto je takođe i zajednica u kojoj živi i radi 30-ak osoba dijeleći svoju ljubav prema Oshu, strast prema ličnom duhovnom traganju i spremnost da eksperimentišu u životu i radu u zajednicu kao instrumentu ličnog i duhovnog razvoja.Iz želje da se proširi taj veoma važan aspekt Oshove poruke prema što je moguće više prijatelja rođen je projekat Život u zajednici. U bliskoj budućnosti postoji ideja da se izgradi nova i veća meditaciona sala koja će moći primiti veći broj meditanata.
AKTIVNOSTI U OSHO MIASTO
Osho je 1981 godine izmijenio naziv zajednice Miasto u Institut za meditaciju I duhovni razvoj. Preuzevši taj pravac djelovanja program se godinama razvijao i dospio do današneg bogatog sadržaja.
MEDITACIJE
Osho je stvorio veliki broj meditacija posebno prilagođenih za savremenog čovjeka.
U Osho Miasto su svakodnevno organizovane dvije dnevne meditacije i Večernja meditacija kao završna meditacija. Za ovu meditaciju se preporučuje bijela odjeća jer se tehnika nekada zvala i Meditacija bijelih odora.
Raspored meditacija:
h 07,00 OSHO Dynamic Meditation
h 17,00 OSHO Dynamic Meditation
h 18,45 OSHO Evening Meditation
Jednom mjesečno tokom vikenda se organizuje Meditacioni kampa koji traje dva ili tri dana. Osim dnevnih meditacija postoji mogućnost da iskusite i druge Oshove meditacione tehnike. Povremeno se meditacione grupe obogaćuju muzikom u živo.
Grupe i seminari
Od marta pa do kraja godine Osho Miasto nudi veliki broj grupa i seminara koji jačaju svijest i lično iskustvo. Programi karakterišu različite tehnike ali koje su uvijek obogaćene preciznom strukturom i vođene od jednog ili više voditelja.
Takve aktivnosti su namijenjene osobama dobrog fizičkog i psihičkog zdravlja koje žele da prodube svoju svijst i meditaciju. Neke grupe su posebno namijenjene početnicima dok neke druge zahtijevaju pripremno iskustvo.
Grupe traju od dva do šest dana. One grupe koje su otvorene za svakoga su naglašene u samom opisu grupa. One osobe koje ulaze u svijet Osha po prvi put preporučuje se da prvo učestvuju u Meditacionom kampu.
Seminari traju duže i nude određene tehnike putem studiranja. Neki seminari se nude svima uklučujući i početnike. Za one seminare koji su posebno osmišljeni bivaju obezbijeđene određene diplome.Grupe obično započinju u 7 časova ujutro sa OSHO Dynamic Meditation . U 9 I 30 ili 10 časova se pravi pauza za laki ručak a potom se nastavlja sa radom do 17 časova kada se ponovo radi OSHO Dynamic Meditation . U 18 i 40 se organizuje Večernja meditacija Na kraju dana, većina grupa naveče imaju i konsultativne skupove.
Adresa:
Podere San Giorgio, 16
53012 Chiusdino (Siena) Italy
Tel: +39 0577 960124 Fax: +39 0577 960213 P. IVA 00824960520
oshomiasto@oshomiasto.it
http://www.oshomiasto.it/
POGLEDAJTE
OSHO MIASTO KOMUNA
PRIJATELJI OSHA
Moj "susret" s Oshom zbio se 2001. godine. Tada mi je bilo 50. Preko interneta sam "slucajno" srela Sunila, Indijca sa kojim se i danas dopisujem. Moj dotadašnji zivot bio je prepun uspona i padova (u to vrijeme više padova nego uspona). Moj odnos prema duhovnosti bio je dosta površan. Nešto malo meditacije i puno skepse prema svemu tome. Sunil je u to vrijeme puno pisao o Oshu. Bio je njegov učenik. Kada bih ovdje, u Hrvatskoj spomenula Osha, jedino što su ljudi o njemu znali bili su skandali, Rols Rojsevi i sl. Nakon nekoliko mjeseci stiže mi par knjiga iz Indije, od mog prijatelja Sunila. Naravno, Oshove knjige. Jedna od njih je "Enlightment - the only revolution", ili Ashtavakra Gita, kako ju je Osho volio nazivati. Procitavši nekih stotinjak stranica te knjige, iznenada odlučih prevesti ju.
Ispod moga ureda bila je radionica u vlasnistvu osobe koja se bavila uvozom rabljenih automobila. Nikada neću zaboraviti to jutro nakon što sam počela razmisljati o prevođenju Oshove knjige. Bilo je ljeto 2002. vruće. Dolazim u ured i otvaram prozor kako bih uhvatila jos malo jutarnje svjezine. Preda mnom, u dvoristu, kombi, bijeli kombi na čijim je stražnim vratima velikim slovima pisalo O S H O. Odem potraziti vlasnika - uvoznika tog kombija. Pitam ga gdje i od koga ga je kupio. On kaze u Njemackoj od nekog Indijca, dan prije. Istoga dana odnijela sam kući moje staro računalo I zapocela avanturu prevodjenja. Kazem avanturu, jer moj engleski u to vrijeme svodio se na nekoliko rijeci. Istina, sa 2o godina ja sam provela godinu dana u Londonu. Međutim, nakon toga se nisam sluzila engleskim i gotovo sve zaboravila. Ipak, moja zelja da prevedem knjigu bila je dovoljno snazna da započnem. Vise od želje, bila je to neka unutarnja potreba, nužnost.
Period prevođenja te knjige za mene je bio veličanstven. Čim bih sjela za računalo, neka divna energija, ljubav sama, prožimala bi moje bice. Postepeno sam shvatila da je to Njegova prisutnost. Nekih bih dana prevela po 50-ak stranica, ponekad samo 2-3. Danas znadem da je sve to ovisilo o mom unutrašnjem razumijevanju. Osho mi nije dopustao ići dalje sa prijevodom dok nisam istinski, na mojim najdubljim razinama razumijela, bolje reci spoznala sadržaj.
U to vrijeme imala sam privatni posao - knjigovođstveni biro i jedina u njemu radila. Dakle, 10, a nekad i vise sati rada dnevno. Kod kuce kćerka i ja. Prema tome, za racunalo kod kuce nisam nikada mogla sjesti prije 20 -21 sat naveče. U to vrijeme spavala sam najvise 3 - 4 sata dnevno, ali energije je bilo sve više i više. Nezaboravni trenuci, a sada vidim da su i neopisivi. Taj osjecaj da je Osho stalno uz mene, kao da viri preko mog ramena i pazi da slučajno neku riječ pogrešno ne prevedem. Osjećaj njegove ljubavi u svakom trenutku, uzdizao me do neslućenih razina.
Da ne duljim previse, za mene je to bila Škola "duhovnosti". Sve one meditacije koje sam propustila do tada, sva učenja, sve to zbilo se u tih par mjeseci, u vrijeme prevodjenja. Dugo, jako dugo ja nisam mogla čitati bilo sto drugo osim teknjige. Ona je stajala kao Biblija, uvijek u mojoj blizini. Taj moj prijevod objavljen je 2004.g. - Nova arka, Zageb. Za njih sam prevela jos jednu Oshovu knjigu, Od lijecenja do meditacije (kompilacija). U medjuvremenu sam otisla u mirovinu i preselila iz grada na selo. Ovdje, uz brigu o povrću i cvijeću, bavim se Jyotishem (Vedska astrologija) i naravno prijevodima duhovne literature. Sada to više nisu samo Oshove knjige, ima tu i Patanjalija, Shankare... Ali On je uvijek prisutan na neki način u mojem životu, kao inspiracija, izvor energije, ljubav sama. Eto, poželjela sam vam se javiti sa par riječi i podijeliti sa vama moj susret sa Oshom.
S ljubavlju
Vesna Mihalinec
OSHO BISER
O ŽENI
U hrišćanskoj teologiji možeš naći istu alegoriju u priči da je Bog stvorio svijet za šest dana i da se sedmog dana odmarao. Tih šest dana su šest čakri - šest centara bića. Sedma je odmor: osoba je stigla u svoj dom, odmorila se. Ta hrišćanska alegorija se nije shvatila pravilno. Hrišćani, posebno hrišćanski teolozi, nikada nisu išli dovoljno duboko u razjašnjenju te činjenice. Njihovo shvatanje je ostalo površno - najčešće logično, teoretski, ali nikada nije dotaklo stvarni problem. Bog je stvorio svijet: prvo je stvorio materiju, a posljednje što je stvorio bio je čovjek. Za pet prvih dana je stvarao sve što postoji na svijetu - stvari, životinje, ptice - a onda je šestog dana stvorio čovjeka. A u zadnjem trenutku tog šestog dana je stvorio i ženu. Sada je to veoma simbolično - žena je posljednja kreacija? Čak ni muškarac nije posljednji. Sva ljepota te alegorije je u tome što je rekao da je ženu stvorio od čovjeka. To znači da je žena prefinjenija, čistija forma.
Kao prvo: žena znači intuicija, poezija, imaginacija. Muškarac znači moć, proza, logika, razlog. To je sve simbolično: muškarac je agresivni kvalitet, žena je prihvatanje. Prihvatanje je jedan viši nivo. Muškarac je logičan, racionalan, analitičan, filozofičan; žena je religiozna, poetična, imaginarna - više fluidna, fleksibilna. Muškarac se bori sa Bogom. Nauka je čisti muški nusprodukt - muškarac se bori, buni, pokušava da pobijedi. Žena se nikada ne bori; ona je uvijek prijemčiva, uvijek čeka, predaje se. A u hrišćanskoj alegoriji se kaže da je Bog prvo stvorio muškarca. Muškarac je nešto najviše u animalnoj kategoriji, ali ako se čovječanstvo pita, žena je viša od njega. Hrišćanstvo je to objasnilo u jednom sasvim pogrešnom maniru - oni su to objašnjavali na muško šovinistički način. Oni su mislili da je muškarac važniji, zato što je Bog stvorio prvo muškarca. Tako bi onda životinje bile važnije! Ta logika je lažna. Oni su mislili da je muškarac prava stvar, žena je samo jedan dodatak. U zadnjem momentu Bog je uvidio da je nešto pogriješio pa je uzeo jedno rebro od muškarca i tako stvorio ženu.
Za ženu se nije mislilo da je veoma značajna - samo kao pomoćnica, samo zbog toga da bi se muškarac osjećao bolje, inače bi on bio sam. Ta priča je bila analizirana na takav način da proizilazi da je žena manje važna od muškarca - tek samo igračka sa kojom se muškarac igra, inače bi bio usamljen. Bog je muškarca volio previše i mislio da bi on bio tužan i sam...Ne, to nije istina.
OSHO
Božanski spjev
(c) Osho International Foundation
OSHO MEDITACIONA TEHNIKA
ATISHA - MEDITACIJA SRCA
Atisha: Započni razvijati od sebe
...Radije nego da počneš uzimati svu nesreću svijeta, i apsorbirati je u srce, započni sa svojom vlastitom nesrećom. Nemoj letiti u duboko more tako brzo, prvo nauči plivati u plitkoj vodi. Jer ako počneš upijati bijedu cijele egzistencije, to će ostati samo eksperiment u špekulaciji. Neće biti stvarno. Biće samo verbalno. Ti možeš sebi reći, "Da, ja uzimam nesreću cijeloga svijeta" - ali šta možeš znati o bijedi cijeloga svijeta? Nisi iskusio ni svoju vlastiti jad.Mi nastavljamo izbjegavati vlastitu nesreću. Kada se osjetite jadno, uključite radio ili TV da se angažujete. Počnete čitati novine da bi zaboravili svoj bol ili idete u kino, ili ideš svojoj ženi ili mužu. Ideš u klub, kupovinu, samo da se na bilo koji način udaljiš od sebe, da nemoraš vidjeti ranu, da nemoraš gledati koliko te boli iznutra.
Ljudi nastavljaju izbjegavati sebe. Šta znaju o bijedi? Kako mogu uopće zamisliti jad cijele egzistencije? Prvo moraš započeti sa sobom. Ako se osjećaš jadno, dopusti da to postane meditacija. Tiho sjedi, zatvori vrata. Prvo osjeti tugu što je moguće jače. Osjeti povredu. Neko te je uvrijedio. Sada bi najjednostavniji način bio da i ti njega uvrijediš i postaneš okupiran njime. To nije meditacija.
Ako te je neko uvrijedio, osjeti zahvalnost da ti je dao priliku da osjetiš duboku povredu. Otvorio je ranu u tebi. Rana možda potiče od puno ranijih uvreda od kojih si patio cijeli život; on ne može biti uzrokom svih patnji ali je on pokrenuo proces.
Samo zatvori sobu, sjedni tiho, bez ljutnje prema osobi ali sa punom svjesnošću osjećaja koji se javio u tebi - povrede, osjećaja da si odbačen, da si uvrijeđen. A onda ćeš ostati iznenađen da nije samo taj čovjek tu: počinješ se sjećati svih muškaraca i svih žena, svih ljudi koji su te ikada uvrijedi.
Nećeš ih se samo početi sjećati, počet ćeš ih oslobađati. Ići ćeš u neku vrstu prvobitnog, primalnog. Osjeti povredu, osjeti bol. Nemoj ga izbjegavati. Zbog toga se pacijentima u mnogim terapijama kaže da ne uzimaju nikakve droge prije početka, iz jednostavnog razloga što su droge način bijega od tvoje vlastite bijede. One ti ne dopuštaju da vidiš vlastite rane, one ih potiskuju. One ti ne dopuštaju da ideš dublje u patnju, a dok god ne odeš unutar patnje nećeš se uspjeti osloboditi njenog zatvoreništva.
Naučno je savršeno odbaciti sve droge prije odlaska na grupu - ukoliko je moguće čak i droge kao što je kafa, čaj, pušenje, jer ovo sve su načini bijega. Jeste li posmatrali? Kad god osjetite nervozu zapalite cigaretu. To je način da se izbjegne nervoza, postanete okupirani pušenjem. Ustvari to je vrsta regresije. Pušenje vas navodi da se ponovo osjetite djetetom - nezabrinut, bez odgovornosti - jer pušenje ne predstavlja ništa drugo nego grudi. Vrući dim te jednostavno vraća natrag u dane kada si dojio majčino mlijeko, i toplo mlijeko ulazi; bradavica je sada postala cigareta. Cigareta je simbolična cucla.
Kroz regresiju nastojite izbjeći odgovornost i bol bivanja odraslim. A to je isto što se dešava sa mnogim drogama. Moderni čovjek je drogiran kao nikada prije, jer moderni čovjek živi u velikoj patnji. Bez droga bi bilo nemoguće živiti u takvoj patnji. Ove droge kreiraju barijere, drže te drogiranim, ne dopuštaju ti dovoljno senzitivnost da znaš svoj bol. Prva stvar za uraditi je zatvoriti vrata i prestati sa svim vrstama okupacija - gledanje TV-a, slušanje radija, čitanje knjige. Zaustavi sve okupacije jer i to je suptilna vrsta droge. Samo budi tih, potpuno sam. Nemoj se niti moliti, jer i to je ponovo vrsta droge, postaješ okupiran, počinješ pričati sa Bogom, počinješ se moliti i bježiš od sebe. Atisha kaže: Samo budi ono što jesi. Bez obzira na jačinu bola i bez obzira na patnju, dopusti to. Prvo ga osjeti u punom intenzitetu. Biće teško, biće kao cijepanje srca. Možeš početi plakati kao dijete, možeš se početi valjati na podu od dubokog bola, tijelo ti se može izvijati. Iznenada možeš postati svjestan da bol nije samo u srcu već u cijelom tijelu - boli svuda naokolo, bolno je svukuda, da tvoje tijelo nije ništa drugo do bol. Ako to možeš iskusiti - to je neizmjerno važno - onda započni to absorbirati. Nemoj odbaciti. To je tako dragocjena energija, nemoj je odbaciti. Upij je, popij je, prihvati je, zaželi joj dobrodošlicu, budi joj zahvalan. I reci si,"Ovaj put je neću izbjegavati, ovaj put je neću odbaciti, ovaj put je neću rasipati. Ovaj put ću je piti i primiti kao gosta. Ovaj put ću je probaviti."Može vam trebati nekoliko dana da je budete sposobni probaviti, ali onog dana kada se to dogodi, vi ste prošli kroz vrata koja će vas odvesti stvarno daleko. Novo putovanje je započelo u vašem životu, krećete se ka novoj vrsti postojanja - jer odmah, u momentu kada prihvatite bol bez imalo odbacivanja, ta energija i njen kvalitet se mijenjaju. To više nije bol. Ustvari svako ostane iznenađen i ne može vjerovati, jer to je prosto nevjerovatno. Ne možete vjerovati da patnja može biti transformirana u ekstazu, da bol može postati zadovoljstvo.
Ali u svakdonevnom životu niste svjesni da su suprotnosti uvijek zajedno spojene, da one nisu suprotnosti već da se nadopunjavaju. Jako dobro znate da vaša ljubav u bilo kojem momentu može prerasti u mržnju, kao i da mržnja u bilo kojem momentu može postati ljubav. Čak ukoliko mrzite sa punim intenzitetom, potpuno, to će svakako preći u ljubav...
Osho, Knjiga Mudrosti
MAJSTOROV SMIJEH
U jednom malom uredu gazda je ispričao jednu istrošenu staru anegdotu koju je inače pričao
već više puta. Svi su se smijali - morali su se smijati. Svima je inače to bilo dosadno, ali gazda je
gazda. I kada gazda isprica vic, ima da se smijete, to je dio službe. Samo se jedna daktilografkinja
nije smijala, sjedjela je kruto, ozbiljno. Gazda je rekao: “Što je sa tobom? Zašto se i ti ne smiješ?”
Ona mu tada reče: “Ja odlazim ovog mjeseca.”
